Često se postavlja pitanje zašto baš raditi hidžamu sredinom mjeseca ili zašto su odabrani sedamnaesti,devetnaesti i dvadest i prvi dani kao najpovoljniji za obaviti ovaj tretman.
Naime istraživači modernog doba su konstatovali da se u čovjeku dešava uzburkano kretanje tečnosti u mjesecom obasjanim noćima (trinaestoj, četrnaestoj i petnaestoj noći). Dr. Lipper, pshiholog iz Majamija naveo je da postiji snažna povezanost između ljudske agresivnosti i mjesečevih mijena. Svoju teoriju zasnovao je na konkretnim dokazima i činjenicama pa je naveo primjer pojave prekomjerne agresivnosti ovisnika o alkoholu.

Dr. Lipper je kazao da je ljudski organizam poput površine Zemlje: 70% je voda a ostatak su čvrste tvari. Zbog toga on smatra da gravitacijska sila mjeseca uzrokuje plimu i oseku u morima i jezerima, ali i da se one deševaju u ljudskom organizmu.

Također ovo izvrsno zapažanje zabilježio je i Ibn Sina u svome Kanunu pa je rekao: „Naređeno je vršenje hidžame ali ne na početku mjeseca, jer krv još nije izmiješana i pokrenuta, niti na kraju mjeseca jer se krv tada smanjuje, već na sredini kada se sastojci krvi pomiješaju i dođe do navale krvi zbog svjetla mjeseca (mjesečevih mijena), mozak se poveća u lubanji, kao što voda u rijeci ima plimu i oseku“.

Možemo konstatovati da je hidžamu najbolje vršiti sredinom mjeseca na što nam ukazuju mnogobrojni naučni dokazi, između ostalog potvrdu ove teze nalazimo i u hadisu Božijeg Poslanika Muhammeda s.a.v.s.
Od Abdullaha ibn Mes´uda r.a. se prenosi da je Božiji Poslanik s.a.v.s. rekao: „Najbolji dani za vršenje hidžame su sedamnaesti, devetnaesti, dvadeset i prvi (u hidžretskom kalendaru)“.

Na osnovu iznesenih činjenica zaključujemo da se u ovim danima dešava snažno nadolaženje krvi koje dostiže svoj maksimum petnaestog u hidžretskom kalendaru i od tada se postepeno smanjuje, jer se plima pretvara u oseku. Sedamnaesti, devetnaesti, dvadeset i prvi u hidžretskom mjesecu su najuravnoteženiji dani u pogledu plime i oseke, niti je plima previsoka, niti je oseka preniska.

Ova dva kretanja su od iznimne važnosti za Zemlju. 70% površine Zemlje je prekriveno vodom a 30% je suho kopno kao što smo ranije naveli, i to je isti omjer kao i u ljudskom tijelu koje je 70% posto građeno od vode a 30% iznosi ostatak. Za vrijeme plime dolazi do navale krvi u ljudskome tijelu što nije poželjno kod vršenja hidžame. Iz tog razloga važno je napomenuti da se kod hidžame treba postići uravnoteženo istjecanje krvi a nikako pretjerano.

U danima kada je plima previsoka osoba (čovjek) je podložna uznemirenosti, agresivnosti i jakoj srdžbi.

Savremena medicinska istraživanja su otkrila da je hidžama lijek za neizlječive bolesti. Hidžamu je testirala grupa od petnaest doktora medicine na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Damasku na više od tri stotine osoba i uzimala od njih krvna zrnca prije i poslije tretmana. Kada su ova zrnca ispitali došli su do zapanjujućih rezultata.

Potvrđeno je regulisanje nivoa šećera u krvi, regulisanje krvog pritiska, regulisanje pulsa, došlo je do povećanja broja eritrocita (crvena krvna zrnca), povećanje broja leukocita (bijela krvna zrnca), uvećan je broj trombocita, regulisan je nivo željeza u krvi, kao i to da postoji povezanost između hidžame i smanjenja količine triglicerida u krvi, i djelovanje hidžame na opadanje nivoa holesterola kod osoba koje pate od njegove povišene razine.